Naučno-istraživačka – Sesija 1: Finansije i finansijska politika

MODERATOR: Prof.dr.sci. Džafer Alibegović, Ekonomski fakultet Sarajevo

ANALIZA POTENCIJALA ZA RAZVOJ ZELENOG OSIGURANJA NA TRŽIŠTIMA CRNE GORE, SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE
Mr. Milan Raičević, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore, Crna Gora
Prof.dr. Milijana Novović Burić, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore, Crna Gora

Sažetak rada:

Koncept održivosti se prožima kroz sve privredne sektore i segmente poslovanja, što ga čini aktuelnim i važnim kako za stručnu, tako i za akademsku zajednicu. Ciljevi održivog razvoja uzimaju u obzir holistički pristup, povezujući ekonomski rast, socijalnu inkluziju i zaštitu životne sredine. Osiguranje može imati značajnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja kroz multiplikativni efekat na sve tri navedene dimenzije. Prihvatanje održivog koncepta od strane osiguravajućih kompanija, povećava njihove mogućnosti za razvoj zelenih proizvoda. Cilj ovog rada jeste da ispita stepen razvijenosti i primjene zelenog osiguranja na tržištima Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, odnosno da ukaže na mogućnosti i  ograničenja razvoja ove relativno nove vrste osiguranja. Anketnim istraživanjem dobiće se odgovori o stepenu poznavanja i primjene zelenog osiguranja na odabranim tržištima, kao i o samom potencijalu razvoja zelenih proizvoda osiguranja. Ovaj rad će obezbijediti kako naučni tako i praktični doprinos koji će biti od koristi velikom broju akteru koji doprinose na različite načine razvoju zelenog osiguranja.

Ključne riječi: održivi razvoj, ESG kriterijumi, zeleno osiguranje, zeleni proizvodi, Zapadni Balkan

JEL klasifikacija: G2, Q5

KLJUČNE MAKROEKONOMSKE DETERMINANTE DRŽAVNOG DUGA – PRIMJER SJEVERNE MAKEDONIJE
Mr.sc. Filip Taskovski, Ekonomski fakultet Prilep, Univerzitet sv. Kliment Ohridski, Sjeverna Makedonija

Sažetak rada:

Državni dug, kao važna makroekonomska determinanta, ima značajan uticaj na oblikovanje fiskalne i monetarne politike u zemlji. Naime, sa pojavom Korona krize i energetske krize koje su prouzrokovale: 1) poremećaj globalnih lanaca snabdijevanja, 2) povećanje cijena hrane i energije i 3) poremećaj ravnoteže ponude i potražnje, veliki broj zemalja uključujući Republiku Sjevernu Makedoniju počeo je kreirati ciljane antikrizne mjere koje su izazvale rast budžetskog deficita, a kao rezultat toga i rast državnog duga. Ono što je karakteristično za Sjevernu Makedoniju jeste da je rast državnog duga uzrokovao rast javnog duga, pri čemu je premašio 60% BDP-a, što također znači kršenje jednog od Mastrihtskih kriterija za konvergenciju.

Fokus ovog rada će biti određivanje efekta ključnih makroekonomskih determinanti na državni dug Republike Sjeverne Makedonije. Ovaj istraživački rad koristi sekundarne podatke iz relevantnih izvora kao što su Ministarstvo finansija i Narodna banka Sjeverne Makedonije, Državni zavod za statistiku i MMF. U empirijskom dijelu istraživanja primijenjen je model višestruke linearne regresije, koji uključuje pet varijabli. U modelu, državni dug kao procenat BDP-a je zavisna varijabla, a godišnji ekonomski rast, prosječna godišnja stopa inflacije, budžetski deficit (izražen kao procenat BDP-a) i godišnji iznos stranih direktnih investicija (izražen kao procenat BDP-a) su nezavisne varijable.

Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da svjetske krize imaju snažan uticaj na javne finansije Sjeverne Makedonije, te da rast budžetskog deficita u velikoj mjeri uzrokuje rast državnog duga zemlje.

Ključne riječi: Državni dug, budžetski deficit, makroekonomske determinante, zaduživanje.

JEL klasifikacija: H61, H62, H63

EVALUACIJA EFIKASNOSTI BANAKA U SRBIJEVALUACIJA EFIKASNOSTI BANAKA U SRBIJI PRIMJENOM DEA SUPER – RADIAL MODELA
Prof.dr. Radojko Lukić, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija
Prof.dr. Emira Kozarević, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH

Sažetak rada:

Istraživanje faktora efikasnosti banaka veoma je izazovno, posebno kada se primenjuje DEA pristup. Imajući ovo u vidu, u radu se analizira efikasnost banaka u Srbiji na bazi DEA Super-Radial modela. Dobijeni empirijski rezultati pokazuju da su prema modelima Super-CCR-I i Super-CCR-O sve banke u Srbiji neefikasne; prema Super-BCC-I modelu samo je jedna banka efikasna, i to Banca Intesa, i prema Super-BCC-O modelu samo su tri banke efikasne, i to: API banka, Bank of China Srbija i Mirabank. Ostale banke u Srbiji su neefikasne.

Brojne su makro i mikro determinante efikasnosti banaka u Srbiji. Na efikasnost banaka u Srbiji u značajnoj meri je, pored ostalog, uticala i pandemija korona virusa COVID-19, koja je prouzrokovala smanjenje privrednih, a time i kreditnih aktivnosti. Takođe, značajan je uticaj povećanja stope inflacije i kamatnih stopa, zbog izražene političke i energetske krize (što je slučaj i u svetu). U cilju unapređenja efikasnosti banaka u budućnosti je neophodno, pored ostalog, što efikasnije upravljati resursama (broj zaposlenih, aktiva i kapital), prihodima i profitom. U tome značajnu ulogu ima i digitalizacija celokupnog poslovanja.

Ključne reči: banka, DEA Super-Radial model, efikasnost, Srbija

JEL klasifikacija: D40, G21

ISTRAŽIVANJE ODNOSA IZMEĐU UPRAVLJANJA OBRTNIM KAPITALOM I PROFITABILNOSTI:
DOKAZI IZ EKONOMIJA U RAZVPJU U JUGOISTOČNOJ EVROPI
Prof.dr. Džafer Alibegović, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH
Lejla Dedović, asistent, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH
Nejra Hadžiahmetović, asistent, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH

Sažetak rada:

Efikasno upravljanje obrtnim kapitalom igra ključnu ulogu u određivanju finansijske održivosti i profitabilnosti kompanije. Efikasnim upravljanjem komponentama kao što su potraživanja, zalihe i obaveze prema dobavljačima, firme mogu optimizirati svoju likvidnost, smanjiti troškove finansiranja i poboljšati profitabilnost. Ovaj rad ima za cilj da procijeni uticaj upravljanja obrtnim kapitalom na profitabilnost proizvodnih preduzeća u jugoistočnoj Evropi. Istraživanje se fokusira na proizvodne kompanije koje su kotirale na Zagrebačkoj berzi (ZSE), Beogradskoj berzi (BELEX), Banjalučkoj berzi (BLSE) i Sarajevskoj berzi (SASE) u periodu od 2018. do 2022. godine. Korištene su kvantitativne metode istraživanja uključujući finansijske podatke dobijene iz godišnjih izvještaja i finansijskih izvještaja odabranih kompanija. Studija će provesti sveobuhvatnu analizu kako bi se istražila veza između različitih mjera upravljanja obrtnim kapitalom i profitabilnosti. Ključni indikatori kao što su ciklus konverzije gotovine, koeficijent tekućeg stanja i obrt zaliha biće ispitani kako bi se procijenila efikasnost upravljanja obrtnim kapitalom.

Očekuje se da će rezultati ove studije pružiti značajan uvid u relevantnost upravljanja obrtnim kapitalom za proizvodne kompanije u zemljama u razvoju u jugoistočnoj Evropi, posebno u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Rezultati će biti od pomoći menadžerima u formulisanju efektivnih strategija za obrtni kapital, kreatorima politike u uspostavljanju odgovarajućih propisa i omogućavanju dioničarima da donose informirane odluke za svoja ulaganju. Fokusirajući se na specifičan kontekst posmatranih zemalja , rezultati će doprinijeti poboljšanju razumijevanja i primjene praksi upravljanja obrtnim kapitalom u ovim regijama.

Ključne riječi: upravljanje obrtnim kapitalom, likvidnost, profitabilnost, ciklus konverzije gotovine

JEL klasifikacija: L25, Q01

ODNOS KVALITETE KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I ZADUŽENOSTI POSLOVANJA
Prof.dr. Nikola Papac, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Mostaru, BiH
Prof.dr. Anela Čolak, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Mostaru, BiH
Prof.dr. Branimir Skoko, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Mostaru, BiH

Sažetak rada:

Razina kvalitete korporativnog upravljanja može se definirati kao stupanj ispunjenja zadanih standarda korporativnog upravljanja. Vodeći se dosadašnjim teorijskim i empirijskim spoznajama Bosna i Hercegovina ima karakteristike zatvorenog sustava korporativnog upravljanja u oba entiteta pa su stoga kao temelj za razvoj modela mjerenja razine korporativnog upravljanja odabrani modeli kojima se mjeri korporativno upravljanje u zemljama s tipičnim zatvorenim sustavima korporativnog upravljanja.

Kvaliteta korporativnog upravljanja spada u nefinacijske pokazatelje poslovanja i pokaziva stupanj ispunjenja međunarodnih standarda korporativnog upravljanja.

Značajan broj istraživanja pokazuje da korporacije koje ostvaruju više standarde ili viši stupanj ispunjenja standarda te bolju praksu korporativnog upravljanja imaju i bolje financijske rezultate te samim tim i veću vrijednost na tržištu kapitala.

Predmet istraživanja je utvrditi odnos kvalitete korporativnog upravljanja i zaduženosti korporacija, a s obzirom na činjenicu da se radi o povijesnim podacima, istraživanjem će se utvrditi dali su korporacije koje su imale dobro korporativno upravljanje imale i nižu stopu zaduženosti i obratno.

Glavni cilj istraživanje je utvrđivanje smjera veze i odnosa između kvalitete korporativnog upravljanja i pokazatelja zaduženosti.

Ključne riječi: korporativno upravljanje, sustav korporativnog upravljanja u entitetima Bosne i Hercegovine, kvaliteta korporativnog upravljanja u Bosni i Hercegovini, indeks RKU, koeficijent zaduženosti

JEL klasifikacija: G28, G34, K20

UČINKOVITOST IZDATAKA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA: PRIMJER JUGOISTOČNE EUROPE
Prof.dr. Sabina Hodžić, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu; Univerzitet u Rijeci, Hrvatska;
Tanja Fatur Šikić, viša asistentica, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu; Univerzitet u Rijeci, Hrvatska

Sažetak rada:

Jedno od najvažnijih pitanja danas u svijetu su klimatske promjene. U tom smjeru, sve zemlje su postavile ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćenja. Za postizanje tih ciljeva mnoge zemlje koriste različite državne instrumente, gdje su vrlo značajni izdaci za zaštitu okoliša. Njihova misija je sprječavanje, zaštita i otklanjanje onečišćenja i drugih degradacija okoliša. Cilj ovog rada je istražiti učinkovitost izdataka za zaštitu okoliša u zemljama jugoistočne Europe u razdoblju 2018.-2021. Kako bi se dobili signifikantni empirijski rezultati, primijenjena je analiza omeđivanja podataka. Rezultati analize pokazali su da postoji značajna razlika u učinkovitosti izdataka za zaštitu okoliša u zemljama jugoistočne Europe. Stoga bi ova analiza mogla poslužiti kao temeljni alat za poboljšanje zaštite okoliša u zemljama i pomoći svim državnim akterima u postizanju dugoročne održivosti zaštite okoliša.

Ključne riječi: održive finansije, Evropski zeleni plan, zelena ukupna faktorska produktivnost, SBM-ML model, Zapadni Balkan

JEL klasifikacija: O47, P28, G28, Q01, C67

INDEKS ZELENOG RASTA I FINANSIJSKA UKLJUČENOST
Dr.sc. Mirnesa Baraković Nurikić, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH

Sažetak rada:

Nakon pojave globalne finansijske krize 2008. godine počelo sa sve većim nastojanjima prelaska na zelenu ekonomiju baziranu na održivom razvoju i to kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Razvojem finansijskog sektora i rastom ekonomija dolazi do sve većeg utjecaja na okruženje i ljudsko zdravlje. Zeleni rast je nedavno dobio značajnu pažnju jer se zemlje i njihovi stanovnici suočavaju sa sve većim, težim i kompleksnijim društvenim, ekološkim, finansijskim i ekonomskim izazovima i kriznim periodima. U ovom radu se ispituju i dodatno pojašnjavaju osnovne odrednice zelenog rasta i finansijske uključenosti (inkluzije) zemalja, kao veoma bitnih odrednica finansijskog i ekonomskog održivog rasta i razvoja zemalja u savremenom dobu. Zbog toga je i osnovni cilj rada da se utvrdi da li postoji povezanost između indeksa zelenog rasta i finansijske uključenosti zemalja. Finansijska uključenost je izražena pomoću broja filijala komercijalnih banaka i udjela kredita privatnom sektoru u bruto domaćem proizvodu zemlje. U istraživanju su korištene odabrane zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) a period istraživanja je 2010.–2021. godina. U radu su korišteni panel podaci, koji će biti objašnjeni korištenjem deskriptivne statistike i korelacione analize, te obrađeni u programskom paketu STATA. Osnovni zaključak do koga se došlo istraživanjem jeste da finansijska uključenost posmatranih zemalja je statistički negativno povezana sa indeksom zelenog rasta. Stoga je na vladama zemalja da uvedu i sprovode politike koje povećavaju finansijsku uključenost i razvoj bankarskog sektora ali na način da to bude u skladu sa podsticanjem zelenog rasta, odnosno sprečavanjem degradacije životne sredine.

Ključne riječi: indeks zelenog rasta, finansijska uključenost, Zapadni Balkan, degradacija životne sredine

JEL klasifikacija: F36, F43, F63, F64

ZELENA UKUPNA FAKTORSKA PRODUKTIVNOST U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA NA TEMELJU SBM-ML MODELA: PERSPEKTIVA ODRŽIVIH FINANSIJA
Prof.dr. Kadrija Hodžić, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Prof.dr. Emira Kozarević, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Muhamed Ibrić, asistent Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH

Sažetak rada:

Globalno zagrijavanje, uzrokovano povećanjem emisija ugljen-dioksida povezanih sa energijom, privuklo je svjetsku pozornost. Evropski zeleni dogovor ima za cilj prevladati te izazove transformacijom Evropske unije u resursno-efikasnu, konkurentnu ekonomiju sa nultom emisijom stakleničkih plinova do 2050. godine i omogućujući ekonomski rast odvojeno od korištenja resursa. Pokretačka snaga visokokvalitetnog razvoja je povećanje zelene ukupne faktorske produktivnosti (GTFP). Ovo posebno dolazi do izražaja u zemljama Zapadnog Balkana, a razlog tome je da ove zemlje imaju perspektivu pristupanja Evropskoj uniji te se stoga nazivaju „zemljama proširenja“.

Shodno tome, ovaj rad analizira prostorne razlike i evoluciju GTFP-a na području Zapadnog Balkana, na razini zemlje i regionalno, te razmatra potencijal koncepta održivih finansija kao sredstva za povećanje GTFP-a. U radu autori nastoje pružiti bolje razumijevanje međuodnosa između održivih finansija i GTFP-a. U postojećoj literaturi o GTFP-u koja tretira područje Zapadnog Balkana naučnici su uzeli u obzir samo tradicionalne inpute (rad i kapital) i poželjne outpute (ukupni output, BDP), ali su zanemarili potrošnju resursa kao inpute i štetne utjecaje na okoliš kao nepoželjne outpute. Stoga je od ogromnog značaja istražiti GTFP zemalja Zapadnog Balkana, uključujući potrošnju resursa i faktore okoliša. Kombinujući Malmquist-Luenberger (ML) indeks i Slack Based Measure (SBM) model sa nepoželjnim rezultatom, ovaj rad koristi SBM-ML model za mjerenje GTFP-a. Odnosni model je korišten za mjerenje GTFP-a Zapadnog Balkana od 2015. do 2020. godine i analizira njegove promjene iz vremenske i prostorne dimenzije. Rezultati studije ukazuju na to da viši nivo razvoja održivih finansija može dovesti do povećanja GTFP-a, ali trenutno je održivo finansiranje vrlo skromnog obima u posmatranim zemljama. Dostupni finansijski instrumenti su krediti banaka te krediti nacionalnih i međunarodnih fondova za energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, poljoprivredu, onečišćenje zraka, upravljanje otpadom i vodom i sl.

Ključne riječi: održive finansije, Evropski zeleni plan, zelena ukupna faktorska produktivnost, SBM-ML model, Zapadni Balkan

JEL klasifikacija: O47, P28, G28, Q01, C67