MARKETING ODNOSA U INSTITUCIJAMA KULTURE I UMJETNOSTI NA PRIMJERU HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA
Gabriela Golem, Zoran Mihanović
UTJECAJ PRIMJENE GERILA MARKETINGA U PROMOTIVNOJ STRATEGIJI NA USPJEH POSLOVANJA PODUZEĆA
Admira Džehverović, Arnela Nanić, Alma Muratović
UTICAJ POSLOVNOG IMIDŽA BOSNE I HERCEGOVINE NA PRIVLAČENJE STRANIH INVESTICIJA
Ermina Mustafić, Boro Ninić
UTICAJ INSTITUCIONALNOG OKVIRA NA POVEZANOST I LJUDSKE RESURSE KAO DIMENZIJE DIGITALNE EKONOMIJE
Edin Osmanbegović, Nedžad Pirić
UTJECAJ KARAKTERISTIKA KVALITETE USLUGE JAVNOG GRADSKOG I PRIGRADSKOG PROMETA NA ZADOVOLJSTVO PUTNIKA U TUZLANSKOM KANTONU
Samira Dedić, Dino Džambić, Slađana Filipović
IZVJEŠTAJI O JAVNIM NABAVKAMA U REPUBLICI SJEVERNOJ MAKEDONIJI KROZ PRIZMU BENFORDOVOG ZAKONA
Margarita Janeska, Emilija Gjorgjioska, Monika Angeloska Dichovska, Prof.dr. Aneta Risteska Jankuloska
MODERATOR: Prof.dr.sci. Beriz Čivić, Ekonomski fakultet Tuzla
MARKETING ODNOSA U INSTITUCIJAMA KULTURE I UMJETNOSTI NA PRIMJERU HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA
Gabriela Golem, mag.oec., Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska
Prof.dr. Zoran Mihanović, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska
Sažetak rada:
Svrha ovog rada je istražiti jesu li posjetitelji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu (HNK Split) i u kojoj mjeri lojalni ovoj instituciji; da li bi uvođenje kartice lojalnosti poboljšalo posjećenost kazališta i u kojoj mjeri, te koje bi potencijalne benefite donijela kartica lojalnosti kako posjetiteljima, tako i široj javnosti. U radu su detaljnije pojašnjeni pojam, načini primjene te ciljevi marketinga u kulturi i umjetnosti; zatim povijesni razvoj, klasifikacija loyalty programa i primjeri različitih loyalty programa u upravljanju odnosima s kupcima u različitim sektorima, s naglaskom na primjenu istih u kazalištima diljem svijeta. Istraživanjem putem anketnog upitnika te razgovorom s ključnim predstavnicima marketinga HNK Split, saznalo se da je većina kazališne publike spremna postati članovima loyalty programa, a pri uvođenju loyalty programa u HNK Split, kao najvažnije elemente ističe popuste na ulaznice i uvođenje mogućnosti besplatne rezervacije. Utvrđeno je da bi u budućnosti veći dio marketinškog budžeta HNK Split trebalo usmjeriti na oglašavanje putem weba i društvenih mreža, primjerice, suradnjom s influencerima (na Instagramu/TikTok-u) zainteresirati (potencijalne) posjetitelje. Na isti način mogli bi se i dijeliti videozapisi „iza kulisa“, kraći intervjui s umjetnicima HNK Split i tome slično. Rezultati i smjernice ovog rada mogu se koristiti za uvođenje ili unaprjeđivanje loyalty programa u budućnosti, kako u profitnom, tako i u neprofitnom sektoru, kako bi se razvila i zadržala zadovoljna i lojalna baza klijenata.
Ključne riječi: Marketing odnosa, loyalty program, kazalište, Hrvatska
JEL codes: M31, M38
UTJECAJ PRIMJENE GERILA MARKETINGA U PROMOTIVNOJ STRATEGIJI NA USPJEH POSLOVANJA PODUZEĆA
Admira Džehverovic, BSc
Prof.dr. Arnela Nanić, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Bihaću, BiH
Prof.dr. Alma Muratović, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Sažetak rada:
Na Gerila marketing kao specifičan način promoviranja i komunikacije s potrošačima predstavlja savremeniji i drugačiji način promocije, koji je posebno pogodan za manja poduzeća upravo zbog nižih troškova, a također primjenjiv i u oblasti turizma posebno ukoliko govorimo o konceptu održivog turizma. U suštini ovaj koncept odnosi se na inovativnu strategiju marketinga koja u fokusu ima kreativnost i nekonvencionalne metode kako bi se privukla pažnja potencijalnih potrošača na neobičan i povoljan način.
Osnovni cilj i svrha istraživanja jeste ukazati na prednsoti primjene ove specifične marketing strategije te istražiti stepen primjene ovog koncepta na domaćem tržištu. Problematiku s kojom se susrećemo možemo podijeliti na nekoliko segmenata od čega su najprepoznatljiviji: niska zastupljenost i upoznatost domaćih kompanija sa ovim konceptom u okviru marketinga, te ne poznavanje prednosti koje donosi ovakav vid promoviranja. Glavni cilj ovog rada je da prikaže koncept gerila marketinga i upoznatost s istim, te koliko sam gerila marketing utječe na poslovanje preduzeća.
Posmatrajući problematiku samog istraživanja, osnovni cilj rada možemo definisati kao dokazivanje utjecaja gerila marketinga na uspješnost poslovanja kompanije. U skladu s tim, primarna hipoteza rada glasi: Upoznatost s konceptom gerila marketinga utječe na njegovu primjenu u promotivnim aktivnostima kompanije; te zaposlene osobe imaju pozitivniji stav o primjeni gerila marketinga na domaćem tržištu nego li nezaposlene osobe.
Rezultati ovog istraživanja mogu doprinjeti spoznaji prednosti koje donosi stratgija gerila marketinga i većoj primjeni istog u okviru promotivne strategije posebno kod domaćih malih poduzeća u budućnosti.
Ključne riječi: gerila marketing, promotivna stategija
JEL: M30, M31
UTICAJ POSLOVNOG IMIDŽA BOSNE I HERCEGOVINE NA PRIVLAČENJE STRANIH INVESTICIJA
Prof.dr. Ermina Mustafić, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Doc.dr. Boro Ninić, Vlada Brčko distrikta BiH, Direkcija za finansije – Poreska uprava
Sažetak rada:
Da bi se ostvario privredni napredak u manje razvijenim zemljama, neophodno je obezbijediti potrebne resurse. Strane investicije vrlo često predstavljaju primarni izvor finansiranja pojedinih svjetskih ekonomija, te borba za finansijske resurse koji su ograničeni postaje sve veća. Da bi obezbijedio veći priliv stranih investicija države trebaju otkriti kakva je percepcija njihovog imidža u svijesti potencijalnih investitora ili potrošača i razviti strategiju upravljanja imidžom. Posljednjih godina objavljen je značajan broj istraživačkih radova koji se bave navedenom problematikom, te pokazuju kako imidž ima sve veću moć u globalizovanom i komunikacijski umreženom svijetu, te kako direktno utiče na uspjeh države i ostvarivanje nacionalnih ciljeva. Uprkos tome, do sada nisu provedena istraživanja imidža Bosne i Hercegovine i njegovog utjecaj na politički i privredni položaj u savremenom međunarodnim okruženju. Stoga se u ovom radu analiziraju rezultati primarnog istraživanja imidža Bosne I Hercegovine provedenom na uzorku od 150 preduzeća. Dobiveni podaci su analizirani primjenom SPSS Statistic 20, a za dokazivanje međuzavisnosti između posmatranih varijabli korišteni su χ2 test, koeficijent kontigencije i Kramerov V koeficijenta. Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja ustanovljeno je da poslovni imidž utiče na strane investicije, te su date preporuke za unaprijeđenje poslovnog imidža Bosne i Hercegovine.
Ključne riječi: imidž države, strane investicije, poslovno iskustvo
JEL:
UTICAJ INSTITUCIONALNOG OKVIRA NA POVEZANOST I LJUDSKE RESURSE KAO DIMENZIJE DIGITALNE EKONOMIJE
Prof.dr. Edin Osmanbegović, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Nedžad Pirić, doktorant, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Sažetak rada:
Svrha istraživanja je identifikovati uticaj funkcija institucionalnog okvira na digitalnu ekonomiju među stanovništvom u u Bosni i Hercegovini. Analizirajući rezultate istraživanja, možemo potvrditi i zaključiti da postoji uticaj determinanti institucionalnog okvira na digitalnu ekonomiju. Preciznije, institucionalni okvir daje značajan jedinstveni doprinos predikciji ljudskog kapitala i povezanosti kao komponentama digitalne ekonomije. Shodno navedenim rezultatima te na osnovu relevatnih teorijskih izvora i provedenih analiza, postupaka i rezultata empirijskog istraživanja, možemo kostatovati da institucionalni okvir značajno utiče na digitalnu ekonomiju među stanovništvom u u Bosni i Hercegovini. Rezultati istraživanja su potvrdila da postoji veliko nezadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine kada je u pitanju podrška državnih institucija digitalizaciji društva i unapređenju života građana. Isto tako indikativna je i negativna percepcija da opštine, kantoni i strukture na nivou države ne investiraju u razvoj IKT-a sa ciljem podrške digitalizaciji i olakšavanja života građana, dok je kod ocjene investiranja od strane državnih i privatnih telecom operatera su indiferentne. Svi ostali rezultati istraživanja pozitivano su percepirani od građana Bosne i Hercegovine. Uzorak se sastojao od 1427 (n = 1427) ispitanika iz Bosne i Hercegovine bazirano na principu metode grudve snijega (engl. Snowball). Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ne postoji relevantno istraživanje o uticaju institucionalnog okvira na digitalnu ekonomiju među stanovništvom u u Bosni i Hercegovini, što predstavlja glavni motiv istraživanja.
Ključne riječi: institucionali okvir, digitaalna ekonomija
JEL: O14, 038
UTJECAJ KARAKTERISTIKA KVALITETE USLUGE JAVNOG GRADSKOG I PRIGRADSKOG PROMETA NA ZADOVOLJSTVO PUTNIKA U TUZLANSKOM KANTONU
Prof.dr. Samira Dedić, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Dino Džambić, MA, Pivara d.d. Tuzla, BiH
Slađana Filipović, MA, asistent, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH
Sažetak rada:
Imajući u vidu sve veći priljev ljudi u urbana područja, sami gradovi sve više rade na razvoju prometne strategije kako bi život u tim područjima bio održiv. Javni gradski i prigradski prijevoz i njegova kvaliteta postali su značajan čimbenik tržišne utakmice. Predmet istraživanja je kvaliteta usluga javnog gradskog i prigradskog prijevoza kao determinanta zadovoljstva korisnika na području Tuzlanskog kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prikupljanje podataka provedeno je na temelju prigodnog uzorka, s prikupljenih 200 odgovora. Korisnici usluga javnog gradskog i prigradskog prijevoza u ovom istraživanju anketirani su na autobusnim stanicama u Tuzlanskom kantonu. Višestrukom simultanom regresijskom analizom definirani su glavni prediktori koji određuju razinu zadovoljstva putnika u Tuzlanskom kantonu. Stoga je cilj istraživanja ispitati utjecaj kvalitete prijevozne usluge na razinu zadovoljstva putnika u Tuzlanskom kantonu. Na osnovu rezultata empirijskog istraživanja, pet karakteristika kvalitete usluge javnog gradskog i prigradskog prijevoza statistički značajno određuju nivo zadovoljstva putnika u Tuzlanskom kantonu, i to: udobnost, pouzdanost, sigurnost, pristupačnost i briga o putnicima, dok ostale tri karakteristike : dostupnost, učestalost i okruženje ne određuju značajno zadovoljstvo putnika. Općenito, ova studija donosi metodologiju razvijenu za procjenu zadovoljstva putnika javnim prijevozom za odabrano područje.
Ključne riječi: kvaliteta usluge, zadovoljstvo korisnika, javni gradski i prigradski prijevoz, regresijski model
JEL: R41, O18
IZVJEŠTAJI O JAVNIM NABAVKAMA U REPUBLICI SJEVERNOJ MAKEDONIJI KROZ PRIZMU BENFORDOVOG ZAKONA
Prof.dr. Margarita Janeska, Ekonomski fakultet Prilep, Univerzitet sv. Kliment Ohridski, Sjeverna Makedonija;
Prof.dr. Emilija Gjorgjioska, Ekonomski fakultet Prilep, Univerzitet sv. Kliment Ohridski, Sjeverna Makedonija;
Prof.dr. Monika Angeloska Dichovska, Ekonomski fakultet Prilep, Univerzitet sv. Kliment Ohridski, Sjeverna Makedonija;
Prof.dr. Aneta Risteska Jankuloska, Ekonomski fakultet Prilep, Univerzitet sv. Kliment Ohridski, Sjeverna Makedonija
Sažetak rada:
Ugovori o javnim nabavkama imaju golem značaj za svaku nacionalnu ekonomiju. S obzirom na činjenicu da ugovori o javnim nabavkama pretstavljaju jedan od največih rashoda u svakom nacionalnom budžetu, ovi postupci mogu biti velika zamka za favorizovanje, neregularnosti, prekršaje ili druge oblike korupcije.
Mogućnost rizika od korupcije raste sa složenošću procesa, bliskom interakcijom između javne službenike, i privrednika i preduzetnika, sa druge strane. Rizik o manipulaciji i koruptivnim radnjama prisutan je u svim fazama postupka, sve do krajne realizacije konkretne nabavke.
Jedan od načina za otkrivanje anomalija i mogućih manipulacija u javnim nabavkama je sagledavanje realnosti podataka u godišnjim izveštajima o javnim nabavkama, koje su javno objavljeni od strane Biro za javne nabavke u Republici Severna Makedonija za poslednjih pet godina, primenom Benfordovim zakonom. Benfordov zakon je važan kontrolni mehanizam koji može doprineti povećanju integriteta podataka i kvaliteta informacije u statističkim izveštajima o javnim nabavkama.
Cilj ovog truda je da se primenom Benfordovim zakonom uoče preciznost i tačnost podataka i identifikuje postojanje mogućih anomalijama i manipulacijama u vrednosti zakljuđenih ugovora, kao i sumnjivih parametara koji nose viši nivoa rizika.
Postojanje anomalije u izveštajima Biro za javne nabavke biđe identifikovani kroz pet testova: z- statistika, test proseđnog apsolutnog otstupanja (MAD-Mean absolute deviation), – test, Kolmogorov – Smirnov test i Kuiperov (Kuiper) test. Za analizi podataka koristiđe se Microsoft Excel.
Ključne reči: javne nabavke, Benfordov zakon, test prve cifre, anomalije, zaključeni ugovori, statističke testove.
JEL: C80, K13, M42, H57, C43.